Skip to main content

Posts

HISTORIJA MOSTA PORED TVRĐAVE

    Najstariji podatak koji govori o postojanju Mostara jeste iz 1468./69., kada je evidentirano postojanje trga i nahije pod imenom Köprü Hisar (Most pored tvrđave). Osmanska vlast, koja je u postojećim tvrđavama na ovim prostorima vidjela vojno-strateški značaj, dala je sredstva za njihovu popravku te izgradnju mosta koji će spajati dvije obale Neretve. Jahja Muhasilović, Stav, decembar 2016 Mostar i Stari most često su prva asocijacija na Bosnu i Hercegovinu ljudima izvana. Rijetki su primjeri da je neki most u tolikoj mjeri odredio razvitak i sudbinu grada. Iako su manje naseobine na mjestu današnjeg Mostara postojale i prije, nastanak mosta i razvoj grada preklapaju se sa zlatnim periodom osmanske vladavine. Knjiga  Nastanak Mostara , preminule autorice Hatidže Čar-Drnda, daje nesvakidašnji prikaz Mostara od njegovog nastanka do 16. stoljeća kroz osvrt na izvore prikupljene u brojnim arhivima. Izvori su knjige raznorodni: Osmanski državni arhiv (Başbakanlık Osmanlı Arşivi) u Istan
Recent posts

BOOK REVIEW: Dimitar Bechev, Rival Power: Russia’s Influence in Southeast Europe

     For centuries Balkans is playing an important role in Russia’s foreign policy. During the Czarist Russia, the region served as one of the main polygons on the Empire’s way to access the warm seas of the Mediterranean, thus ending its historical deficiency of lacking navigable waters during the winter months. With the establishment of the Soviet Union, Russia was present in the region through the ideological camp formed together with the socialist regimes in the Balkans. Later on, two unusual Socialist regimes of Albania and Yugoslavia severed their ways with the Kremlin. But, despite all Soviet influence in the region would remain pretty strong throughout the Cold War. Moscow’s influence will start diminishing with the dissolution of the Soviet Union. For a decade to come, through the 1990s, Russia will struggle to keep its status as a relevant power in the Balkans. With the wars in Former Yugoslavia the region entered a period of “Pax Americana” where Washington the first time in

An Invisible Alliance against Bosnia-Herzegovina

     Bosnia-Herzegovina is once more at the focus of the world public. Regional and world media are talking about recent Russian actions in the Balkans, which were intensified after Donald Trump's loss in the US presidential elections in November this year. After Joe Biden's victory in the presidential elections, Kremlin is now aware that its space for maneuver will be significantly reduced under the new administration. Kremlin has only one month before Biden's inauguration to play its move before the announced US comeback to the region. The first sign of the intensified Russian assertiveness regarding Bosnia-Herzegovina was the speech of the Russian ambassador to the UN Vassily Nebenzia only two days after the US presidential elections. Russian ambassador called for the closing of the UN High Representative Office (OHR) in BiH. The Ambassador's call should not be surprising. Kremlin has an identical stance regarding BiH with the Bosnian Serb politician Milorad Dodik, w

Skoro 10 godina rata u Siriji: Koliko je daleko mir i kakav je trenutni odnos snaga

Skoro 10 godina nakon početka sukoba u Siriji rat je i dalje glavna tema na području ove države. Koliko je danas Sirija bliža miru i kakvi su odnosi snaga u ovoj zemlji za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilović, profesor i analitičar.      Situacija u kojoj se nalazi narod ove zemlje najbolje oslikava i "šala" koju sirijski narod često spominje u posljednje vrijeme, gdje se navodi kako bi bilo najbolje da se kompletno stanovništvo odseli s područja Sirije kako bi se na taj način osiguralo dovoljno prostora međunarodnim akterima da "u miru" mogu ostvarivati svoje interese. Međunarodnih aktera u ovoj državi je i previše.  Iran, Izrael, Turska, Rusija, SAD, Saudijska Arabija. Kroz ratove na sirijskom tlu, apsolutno svi ostvaruju svoje interese . Danas je sukob u Siriji aktivan najviše na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje, što znatno otežava okolnosti kada govorimo o mogućnosti mira u ovoj zemlji. Međutim, iako je mir i dalje daleko, čini se kako se s

Nagorno-Karabah: Šta je potpisano i kako je Azerbejdžan okrenuo situaciju u svoju korist

Mirovni sporazum u Nagorno-Karabahu izazvao je oprečne reakcije iz Azerbejdžana i Armenije. Koliko možemo govoriti o konačnom miru i kakva je uloga velikih sila na tom području, za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilović, profesor i geopolitički analitičar. Do sada smo mogli svjedočiti desetinama potpisanih sporazuma između Azerbejdžana i Armenije kada je u pitanju regija Nagorno-Karabah. Nekoliko dana nakon potpisanih sporazuma sukobi su se nastavljali, a zvaničnici su okrivljavali jedni druge za kršenje primirja. Ovaj put, ukoliko se analizira sve što je potpisano, novi mirovni sporazum čini se kao najozbiljniji, a raspoređivanje ruskih snaga dovoljno govori o svemu. "Mislim da je ovaj sporazum najozbiljniji. Bilo je pokušaja primirja i ranije, međutim, ovaj put se sve čini ozbiljnijim s obzirom na to da su i ruske trupe poslane u taj region. Samo njihovo pozicioniranje u toj regiji govori dosta o tome", rekao je na početku razgovora za Klix.ba Muhasilović. Odnos Turske i R

Odnosi Francuske i Turske

Subject: Relations between France and Turkey Date: 2 November 2020

Kontekst: Grčko-turske tenzije na Mediteranu

  Subject: Greco-Turkish tensions in the Mediterranean Date: 29 July 2020